2026.08.1.1 Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
Darko Graf, dipl.iur.
Zajedno s posljednjim izmjenama Zakona o radu (“Narodne novine“ br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) koje su na snagu stupile s 1.1.2023., na snagu je stupio i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (“Narodne novine“ br. 151/22., dalje u tekstu: "Zakon") kao potpuno novi propis u našem pravnom poretku. Njime se propisuje što se smatra neprijavljenim radom, zabranjuje ga se, uređuju se mjere za njegovo suzbijanje, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba toga zakona. Bitna je okolnost da se primjenjuje i na strance odnosno državljane trećih zemalja koji nemaju zakonit boravak sukladno Zakonu o strancima (“Narodne novine“ br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25.).
To je vidljivo i iz načina na koji je neprijavljeni rad definiran Zakonom, prema kojemu postoji neprijavljeni rad u užem i neprijavljeni rad u širem smislu.
Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima (čl. 3. st. 2 pojavne oblike:
1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili
4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Dok je obavljanje rada bez prijave na obvezna osiguranja i bez sklapanja bilo kakvog pisanog ugovora (toč. 1. i 2.) oduvijek bilo reprezentativni i sasvim razumljiv primjer neprijavljenog rada ("rada na crno"), zanimljivo je ukazati na činjenicu da je toč. 3. kao jedan od oblika neprijavljenog rada predviđen rad na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada…
