2026.10.1.4 Upravljanje prekovremenim radom i evidencijom radnog vremena u skladu sa zakonom
Ivan Vidas, mag.oec.
.
Prekovremeni rad jedno je od najosjetljivijih područja radnih odnosa. Poslodavci ga često trebaju zbog povećanog opsega posla, sezonalnosti ili iznenadnih okolnosti, dok radnici očekuju da će njihov dodatni angažman biti zakonito organiziran i pravilno evidentiran.
Zakon o radu i smjernice Ministarstva rada propisuju kako se prekovremeni rad smije organizirati, koliko može trajati i kako se mora voditi evidencija radnog vremena. Pravilno upravljanje prekovremenim radom ključno je za zakonitost poslovanja i stabilne radne odnose. Kada se koristi promišljeno i u skladu s propisima, može biti koristan alat za fleksibilnost poslovanja, dok njegova stihijska primjena stvara rizike i nezadovoljstvo. Poslodavci koji razumiju ovu razliku stvaraju zdravije radno okruženje i dugoročno stabilnije procese.
Zakonski okvir prekovremenog rada
Prekovremeni rad dopušten je samo iznimno, kada se pojavi hitna potreba koju nije moguće riješiti preraspodjelom radnog vremena ili drugačijom organizacijom posla. Zakon o radu naglašava da se ne smije koristiti kao redoviti način poslovanja, nego kao privremena mjera u situacijama kada je to nužno.
Poslodavac mora moći opravdati svaku odluku o prekovremenom radu i pokazati da je prethodno iscrpio sve druge mogućnosti organizacije posla. U sustavima u kojima se rad planira unaprijed, potreba za prekovremenim radom javlja se rjeđe, dok se u neorganiziranim okruženjima pojavljuje znatno češće.
Poslodavac može naložiti prekovremeni rad samo kada postoje opravdani razlozi, a radnik je dužan takav rad obavljati, osim ako postoje razlozi zbog kojih bi odbijanje bilo dopušteno. Radnik mora znati kada prekovremeni rad počinje i kada završava, jer…
