Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Ugovaranje i trajanje probnog rada - Članka 53.

25.1.2017, , Izvor: Verlag Dashöfer

3.7 Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad

Darko Graf dipl. iur.

3.7.1 Ugovaranje i trajanje probnog rada – Članka 53.

Darko Graf dipl. iur.


(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.

(3) Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

(4) Na otkaz iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. ovoga Zakona.

(5) Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.


Ovim se člankom regulira probni rad, institut radnog prava koji poslodavcima i radnicima omogućava provjeru subjektivnih i objektivnih kvaliteta one druge strane u radnom odnosu. U praksi je čest slučaj da poslodavci pogrešno koriste institut ugovora o radu na određeno vrijeme upravo kao zamjenu za ugovaranje probnog rada, što ne bi bilo zakonito. Naime, smisao probnog rada jest omogućiti prvenstveno poslodavcu da kroz određeno razdoblje spozna odgovara li mu radnik na radnom mjestu za koje ga je zaposlio, pa ako to nije slučaj, da može otkazati sklopljeni ugovor po jednostavnijoj odnosno olakšanoj proceduri u odnosu na onu koju je dužan primjenjivati i provoditi kada otkazuje radnicima koji su kod njega duže od 6 (šest) mjeseci. Probni je rad moguće ugovoriti i kod ugovora na određeno i kod ugovora na neodređeno vrijeme, što proizlazi iz teksta stavka 1. citiranog članka kada se kaže da se „prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad”, dakle, ne specificira se kod kakvog ugovora o radu, pa se tumači da može kod svih ugovora o radu. Tom prilikom, probni rad nikako ne smije trajati duže od 6 (šest) mjeseci, jer je to razdoblje za koje zakonodavac smatra kako je dovoljno dugo da se iskristaliziraju odgovori na određena pitanja na strani poslodavca i radnika, a u svezi su rada na konkretnom radnom mjestu. Prilikom ugovaranja duljine trajanja probnog rada valja pripaziti na moguće primjenjive druge izvore radnog prava, koji će se uvijek primjenjivati ako je određeno pitanje njima regulirano povoljnije za radnika. Stavkom 3. je propisano kako je nezadovoljavanje radnika na probnom radu posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Obrazloženje donošenja ovakve izričite odredbe zakonodavac je dao u navodnoj sudskoj praksi koja je od poslodavca tražila da posebno i detaljno obrazlaže i odluku o otkazu zbog neuspjeha probnog rada, međutim, ta sudska praksa nije bila ujednačena, a čini nam se da je velika većina sudskih odluka stala na stajalište da je kao obrazloženje odluke o otkazu ugovora o radu zbog neuspjeha probnog rada dovoljna naznaka pravne osnove toga otkaza i kratko obrazloženje (npr. poslodavac je donio odluku o otkazu zbog neuspjeha probnog rada konkretnog radnika, u skladu s odredbama čl. 53. Zakona o radu, jer se radnik nije uklopio u postojeću strukturu radnih mjesta i radnika zbog neke svoje osobine). Također jer sada izričito propisano kako se na odluku o otkazu zbog neuspjeha probnog rada ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim odredbi koje propisuju obvezan pisani oblik odluke o otkazu, tijek otkaznog roka i vraćanje na rad temeljem odgovarajuće sudske odluke. Ukoliko poslodavac otkazuje zbog neuspjeha probnog rada, otkazni rok mora biti najmanje 7 (sedam) dana, ali može biti i duži, ako se stranke o tome dogovore ili je primjenjivo zbog nekog drugog izvora radnog prava (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca, ugovor o radu). Često je praktično pitanje mora li odluka o otkazu zbog neuspjeha probnog rada biti i dostavljena radniku prije isteka probnog rada ili je dovoljno da ju poslodavac unutar toga roka donese. Čini nam se da bi pravilnije bilo stajalište kako je poslodavac dužan prije isteka probnog rada samo donijeti odluku o otkazu, kako je to propisano i za odluku o izvanrednom otkazu, jer bi se drugačijim stajalištima moglo oštetiti poslodavca na način da odgovara ili snosi teret nečega na što ne može utjecati

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: