danas je 4.8.2021

Input:

Šteta uzrokovana poslodavcu od strane radnika

20.7.2021, , Izvor: Verlag Dashöfer

2021.14.1.1 Šteta uzrokovana poslodavcu od strane radnika

Ivan Vidas, struč.spec.oec.

Obavljajući radne zadatke i poslove za poslodavca, u okviru svog ugovora o radu, radnik može počiniti štetu na radu ili u vezi s radom. Ista može nastati prilikom obavljanja bilo koje vrste djelatnosti. Kada radnik prouzroči štetu dužan ju je nadoknaditi bez obzira je li šteta počinjena namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Prema Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu; ZOR) radni odnos je ugovorni odnos između radnika i poslodavca u kojem je poslodavac obvezan radniku dati posao i za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje daje poslodavac u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Obavljanjem ugovorenog posla radnik može poslodavcu počiniti štetu i, ukoliko se to dogodi, radnik je obvezan tu štetu nadoknaditi bez obzira je li štetu počinio namjerno ili krajnjom nepažnjom.

„Radnik odgovara za štetu uzrokovanu poslodavcu ako je štetu počinio namjerno ili iz krajnje nepažnje, pri čemu namjera predstavlja takvu vrstu krivnje kod koje se zahtijeva da je štetnik postupao znajući i hotimice, dok je krajnja nepažnja ili gruba nemarnost takvo postupanje štetnika koji u svom ponašanju ne upotrijebi ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječni čovjek.” – Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev 581/09-2, od 4. V. 2011.

Odgovornost radnika za štetu uzrokovanu poslodavcu propisana je čl. 107. ZOR-a prema kojem je radnik, koji na radu ili u vezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje poslodavcu štetu, dužan tu štetu naknaditi.

Ako prilikom obavljanja ugovorenih poslova koji predstavljaju izvršavanja obveza iz radnog odnosa nastane šteta, ta šteta se smatra štetom na radu. Isto tako, ako radnik prouzroči štetu koja ne predstavlja redovito obavljanje ugovorenih poslova, ali predstavlja aktivnost iz radnog odnosa, ta se šteta smatra štetom u vezi s radom. Navedenom odredbom su izrijekom uređeni slučajevi odgovornosti za štetu koju prouzroče radnici koji su kod poslodavca u radnom odnosu, ali se ta odgovornost ne odnosi na radnike koji su na radu temeljem ugovora s agencijom za privremeno zapošljavanje. Za štetu koju poslodavcu prouzroče ustupljeni radnici učinjenu na radu i u vezi s radom ne odgovara ustupljeni radnik, već agencija za privremeno zapošljavanje u skladu s općim propisima obveznoga prava sukladno čl. 51. st. 2. ZOR-a.

Važno je naglasiti da prilikom utvrđivanja visine štete, ako bi utvrđivanje visine štete uzrokovalo prevelike troškove, može se unaprijed kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu za određene štetne radnje odrediti iznos naknade štete, a ako šteta bude veća od tako određenog iznosa poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene štete. Ugovorom o radu, koji je dvostrani pravni posao koji stranke slobodno sklapaju, radnik i poslodavac mogu ugovoriti i štetne radnje i visinu štete za te radnje.

Navedeno je potvrđeno i presudom Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-4071/13-2, od 17. VII. 2014.: „Dopušteno je da radnik i poslodavac ugovorom o radu unaprijed ugovore iznos naknade štete poslodavca zbog neodrađivanja otkaznog roka u slučaju kada ugovor otkazuje radnik - pa poslodavac ima pravo na isplatu tog ugovorenog iznosa i onda kada navedeno (štetna radnja i visina naknade) nije predviđeno ni