U posljednje vrijeme, na tržištu rada sve više se nalazi umirovljenika koji nakon odrađenog radnog vijeka ponovno stupaju u radni odnos i to najčešće radi financijskih razloga. Iako su ostvarili pravo na mirovinu, visina te mirovine je nedovoljna za pristojan i dostojanstven život. Umirovljenicima je omogućeno da uz radni odnos istodobno ostvaruju i pravo na isplatu mirovine, uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta. Stoga će u nastavku teksta, biti više riječi o reguliranju rada umirovljenika.
Za rad radnika - korisnika mirovine relevantne su odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju[1] (u nastavku teksta: Zakon) i Zakona o radu[2] kao općeg propisa radnoga prava.
Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.
Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava (NN, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata obustavlja se isplata mirovine.
S druge strane, propisani su slučajevi u kojima korisnik mirovine može raditi, bez obustave isplate mirovine.
Prema članku 99. st. 3. Zakona mirovina se ne obustavlja:
- korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
- korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu Zakona, te se tijekom korištenja prava zaposli do…
