Radni odnosi u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o radu prema kojemu ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik, a sve je potrebno obaviti pisanim putem. Naime, Zakonom o radu je definirano kako bez pisane odluke o otkazu ugovora o radu, otkaza nema. Kao radnik možete redovito otkazati ugovor o radu ne navodeći razlog otkaza, ali uz obvezu da odradite otkazni rok propisan zakonom ili određen ugovorom o radu.
Vrste redovitih otkaza
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu, ako za to ima opravdan razlog. Tri su vrste redovitih otkaza, dok je nezadovoljavanje na probnom radu posebna kategorija koju uračunavamo u redovite otkaze iz razloga jer isti služi prosudbi radnika od strane poslodavca unutar zadanog roka od najviše 6 mjeseci, unutar koje poslodavac bez ikakvog dodatnog razloga ili opravdanja može prekinuti probni rok otkazom ugovora radniku.
Dakle, vrste redovnih otkaza jesu:
- poslovno uvjetovani otkaz - "tehnološki višak",
- osobno uvjetovani otkaz,
- otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika,
- zbog nezadovoljavanja na probnom radu.
Otkaz obavezno mora biti u pisanom obliku, uz obrazloženje (ako ga daje poslodavac), i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje. U svim slučajevima redovnog otkaza, radni odnos ne završava danom urednog uručenja otkaza, već istekom otkaznog roka kojeg je odredio Zakon o radu. Duljina trajanja otkaznog roka i pravo na otpremninu, vezani su uz trajanje radnog odnosa radnika kod tog poslodavca. Potrebno je dodatno napomenuti kako čl. 118. Zakona o radu određuje da otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza, ali ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu. Sve rečeno bitno je zbog činjenice…
