Pitanje 1:Može li se za vrijeme neplaćenog dopusta raditi kod drugog poslodavca?
Odgovor 1:Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust radniku se ne prekida radni odnos, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. To konkretno znači da se sadržaj radnog odnosa faktično ne ostvaruje, odnosno da se za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu stjecati prava niti nastati obveze iz radnog odnosa. Međutim, mirovanje radnog odnosa uključuje zadržavanje postojećih prava i obveza iz vremena koja su prethodila mirovanju te nastavak ostvarenja prava i obveza iz radnog odnosa nakon isteka mirovanja. Slijedom navedenoga, mišljenje nadležnog ministarstva je da za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa, radnik ne smije zasnivati novi radni odnos s drugim poslodavcem.
Pitanje 2: U kojem roku općine moraju izraditi kodeks ponašanja radi sukoba interesa?
Odgovor 2: Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su donijeti navedeni kodeks u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o sprječavanju sukoba interesa (stupio na snagu 25. 12. 2021.).
Napominjem da je člankom 51. Zakona propisana prekršajna odredba na način da će se novčanom kaznom u visini od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, u kojoj se ne donese kodeks iz članka 4. stavka 1. Zakona.
Pitanje 3: U trenutnoj situaciji nedostatka radnika zbog bolovanja i epidemije koronavirusa, postoji li mogućnost da radnici rade za vrijeme godišnjeg odmora (uz njihovu suglasnost), odnosno da im se plati godišnji odmor?
Odgovor 3: Zakon o radu u članku 80. propisuje da je ništetan sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Pitanje 4: Javna smo ustanova, imamo problem s radnikom koji odbija testiranje, a osim toga nije opravdao dva dana nedolaska na posao. Odluka ravnatelja je izvanredni otkaz. U tom slučaju, postoji li s strane djelatnika pravo na žalbu na otkaz?
Odgovor 4: Da, radnik ima pravo podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa u roku od 15 dana od dana primitka odluke o otkazu. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Pitanje 5: Potrebno nam je priključiti zgradu na javnu odvodnju. Dio instalacija treba proći preko susjednog zemljišta koje nije u našem vlasništvu. Kako to riješiti da bi zgrada dobila priključak?
Odgovor 5: Potrebno je provjeriti tko je vlasnik (ili vlasnici) te susjedne nekretnine te Vam vlasnik te susjedne nekretnine kod javnog bilježnika mora dozvoliti izgradnju preko njegove nekretnine - potpisivanjem Izjave ili Ugovora o osnivanju prava služnosti preko nekretnine u njegovom vlasništvu.
Pitanje 6: Radnik je podnio poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. Imamo li obavezu odgovoriti na to?
Odgovor 6: Poslodavac nema obavezu očitovati se na zahtjev za zaštitu prava. Međutim, pojedini poslodavci svojim pravilnikom o radu ili drugim internim aktom propisuju proceduru u tim slučajevima pa je potrebno provjeriti interne akte društva i provjeriti na koji način je postupak definiran. U svakom slučaju, ukoliko poslodavac smatra da je zahtjev radnika osnovan, moje mišljenje je da se treba očitovati i time izbjeći troškove sudskog postupka kojeg radnik može pokrenuti sukladno Zakonu o radu.
Pitanje 7: Imamo informaciju da naša radnica, koja je formalno na bolovanju, u isto vrijeme radi nezakonito/neprijavljeno kod drugog poslodavca Možemo li na to reagirati otkazom djelatnice?
Odgovor 7: Poslodavac ima pravo od HZZO-a zatražiti kontrolu bolovanja (članak 46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). U slučaju da se utvrdi zlouporaba bolovanja, HZZO može donijeti rješenje kojim se utvrđuje da radnica nema pravo na prava koja proizlaze iz privremene nesposobnosti za rad. Također, poslodavac može sankcionirati radnicu opomenom ili otkazom ugovora o radu, a ovisno o prirodi učinjene povrede koja je rezultirala zlouporabom bolovanja i sukladno internim aktima poslodavca.
Pitanje 8: Imaju li članovi upravnog odbora pravo na naknadu za rad?
Odgovor 8: Nemaju „automatski“ pravo na naknadu za članstvo i rad u upravnom odboru. Pravo na naknadu imaju isključivo i jedino ako je to definirano aktom kojim se uređuje i regulira rad upravnog odbora (Poslovnik, Pravilnik i slično).
Pitanje 9: Provodi li se kod zapošljavanja stranaca test tržišta rada?
Odgovor 9: Ne. Zakon propisuje iznimku, a to je…
