danas je 29.9.2023

Input:

Problematika otkaza i odlaska radnika bez odrađivanja otkaznog roka

30.8.2023, , Izvor: Verlag Dashöfer

2023.16.2.3 Problematika otkaza i odlaska radnika bez odrađivanja otkaznog roka

Darko Graf, dipl. iur.

Došlo nam je nekoliko radnika i reklo da isti dan daju otkaz. Neki su u tvrtki možda mjesec dana, dok neki i po nekoliko godina. Zanima nas kako postupiti u slučaju kada radnik kaže da odmah odlazi, a ponajviše u dijelu načina otkazivanja i odjave u HZMO? Predlagali smo radniku sporazumni raskid u kojem bi uglavili da iskoriste godišnji, međutim i to odbijaju. Je li ovdje situacija na teret radnika ili poslodavca u dijelu donošenja odluke? Je li potrebna odluka o otkazu i treba li ga s istim danom odjaviti kako je radnik naglasio jer je očito već našao posao za sutradan? Molimo za pomoć glede procedure otkazivanja i odjave. Napominjemo kako nas ne zanima nikakvo potraživanje prema njemu niti želimo ići na sud radi eventualno nastale štete.

Zakonom o radu (“Narodne novine“ br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.) propisan je obvezan pisani oblik odluke o otkazu, bez obzira na to otkazuje li ugovor o radu radnik poslodavcu ili poslodavac radniku. Osim pisanog oblika, da bi bilo koja odluka o otkazu bila valjana, moraju biti ispunjena još dva uvjeta: odluka mora biti obrazložena i dostavljena osobi kojoj se otkazuje, s jednom iznimkom koja se odnosi na slučaju kada radnik otkazuje ugovor o radu poslodavcu odlukom o redovitom otkazu – tada on ne mora obrazlagati zašto otkazuje, ali i dalje njegova odluka mora biti u pisanom obliku i dostavljena poslodavcu. Osnovna razlika između izvanrednog otkaza i redovitog otkaza jest otkazni rok koji kod redovitog otkaza postoji, a kod izvanrednog otkaza ga nema. To opet znači da radnik ne mora obrazlagati svoju odluku o otkazu ako se drži ugovorenog odnosno propisanog otkaznog roka.

U situaciji koju opisujete, ne postoji pisana odluka radnika o otkazu, nego usmeno izražena želja za raskidom