2025.13.1.3 Ovrha na plaći u 2025. godini: Sveobuhvatna analiza zakonodavstva, prakse i izazova u Republici Hrvatskoj
Vlatka Jukić, dipl. iur.
Ovrha na plaći predstavlja jedan od najučinkovitijih, ali i najosjetljivijih instrumenata prisilne naplate novčanih tražbina u Republici Hrvatskoj. Njena primjena, pažljivo regulirana nizom zakonskih i podzakonskih akata, nastoji uspostaviti ravnotežu između legitimnog prava vjerovnika na naplatu i neophodne zaštite egzistencijalnog minimuma ovršenika i njegove obitelji. U 2025. godini, očekuje se da će temeljni okvir ovrhe na plaći ostati definiran trenutačno važećim propisima, uz kontinuirano usavršavanje kroz sudsku praksu.
Pravni okvir i ključni propisi
Temeljni zakonski akt koji uređuje ovrhu u Republici Hrvatskoj je Ovršni zakon (OZ). On definira opća pravila ovršnog postupka, vrste ovrhe i načine provedbe. Ovrha na plaći, kao specifična vrsta ovrhe, detaljnije je razrađena i drugim propisima, prvenstveno onima koji se tiču zaštite primanja i osobnog dostojanstva.
Ovršni zakon propisuje da se ovrha na plaći provodi pljenidbom dijela plaće te prijenosom zaplijenjenog dijela plaće na račun ovrhovoditelja te jasno definira da se ovrha provodi na neto plaći, odnosno na plaći nakon odbitka zakonom propisanih davanja (poreza i doprinosa). Zakon o radu definira pojam plaće i njezine komponente, što je ključno za određivanje osnove na kojoj se ovrha provodi. Uredba o visini minimalne plaće, koja se objavljuje svake godine, ključna je za određivanje izuzetog dijela od ovrhe, dok zakoni kojima se reguliraju posebne vrste primanja (npr. mirovine, socijalna davanja) propisuju specifična pravila o izuzimanju od ovrhe ili posebnim ograničenjima (npr. Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o socijalnoj skrbi).
Ograničenja i izuzeća od ovrhe na plaći: Dopušteni iznosi i zaštićena primanja
Ovršni zakon i drugi propisi jasno definiraju ograničenja i izuzeća od ovrhe na plaći, s ciljem zaštite egzistencijalnog minimuma ovršenika i njegove obitelji. Ova ograničenja su ključna za razumijevanje prava ovršenika i obveza poslodavca.
Opća ograničenja na plaću (dopušteni iznosi ovrhe):
-
Plaća iznad prosječne neto plaće u RH: Od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, uz iznimku ovrhe radi naplate tražbine za uzdržavanje. To znači da se ovrha može provesti na ostatku plaće, ali ne na više od jedne trećine neto plaće ako je plaća ovršenika viša od prosječne neto plaće. Prosječnu neto plaću redovito objavljuje Državni zavod za statistiku.
-
Plaća do visine dvije trećine prosječne neto plaće u RH: Ako je plaća ovršenika manja ili jednaka dvije trećine prosječne neto plaće u RH, od ovrhe je također izuzet iznos u visini dvije trećine te ovršenikove neto plaće, osim u slučaju ovrhe radi uzdržavanja. Drugim riječima, na plaći se može ovršiti jedna trećina te plaće.
Ključna razlika je u tome što se ograničenje na “dvije trećine prosječne neto plaće“ primjenjuje kao gornja granica neoporezivog dijela, ali osnovno pravilo je da su dvije trećine svake neto plaće zaštićene od ovrhe, bez obzira na njezinu visinu (opet, uz iznimku uzdržavanja).
… 