2025.14.2.1 Ovrha na plaći radnika
Darko Graf, dip. iur.
Radnik ima ugovorenu bruto plaću u iznosu od 970,00 eura. Ima otvoreni zaštićeni račun i dužni smo 3/4 neto plaće uplaćivati na isti te 1/4 na redovan račun.
S druge strane, radnik nam je dostavio izjavu o zapljeni primanja po pristanku dužnika da se mjesečno s njegove plaće podmiruje rata kredita u iznosu anuiteta kod banke.
S treće strane je izvansudska ovrha, odnosno pravomoćno rješenje o ovrsi i postupanje po članku 284. st.2. Ovršnog zakona, u kojem navode da ?, koja bi trebala biti uplaćena na redovan račun, uplaćujemo direktno njima.
Kako je ispravno postupiti i koga staviti prvo u red naplate, a koga drugoga i trećega?
Pitanja koja postavljate predstavljaju samu srž problema ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika kako je uređena trenutno važećim Ovršnim zakonom (“Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje u tekstu: „OZ”), zbog čega je više puta bila planirana i njegova izmjena odnosno uređenje ovog i nadalje dvojnog sustava koji je pretjerano kompliciran i vjerovnicima i dužnicima, a ponajviše poslodavcima koj su zakonom obvezani provoditi ovrhu na plaći radnika, a da im to nije registrirana djelatnost niti od nje ostvaruju prihode, upravo suprotno – provedba takvog postupka za njih predstavlja samo trošak, i vremena i novca. No, nadležno je ministarstvo svaki put iz nepoznatih razloga odustalo od takve dorade ovršnog sustava, pa nam ne preostaje drugo nego odgovoriti u skladu s trenutno važećim propisom. Prvo moramo znati da su ovrha na plaći radnika i ovrha na novčanim sredstvima koje on ima na svome računu u banci dva različita i (nažalost još uvijek) potpuno odvojena ovršna postupka. Ovrhu na plaći provodi poslodavac u skladu s odredbama OZ, a ovrhu na novčanim sredstvima provodi ili, bolje rečeno, koordinira Financijska agencija…
