Meni dostupan sadržaj 
Navedeni stručnim tekstom dajemo prikaz redovitog otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu koji je stupanjem na snagu novog Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14.) postao novi način redovitog prestanka radnog odnosa između radnika i poslodavca.
Uvod
Obzirom da je odredbom članka 115. stavak 1. točka 4. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14.) reguliran redoviti otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu, navedenu vrstu otkaza radi raskida ugovora o radu jednostranom izjavom volje isključivo izriče poslodavac radniku. Svrha probnog rada je u tome da poslodavac provjeri stručne i druge sposobnosti radnika kako bi mogao utvrditi odgovara li radnik zahtjevima radnog mjesta te da bi se radnik upoznao s uvjetima radnog mjesta.
Ugovaranje i trajanje probnog rada
Međutim, što se tiče samog ugovaranja i trajanja probnog rada radnika odredbom članka 53. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14.) propisano je da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci. Stoga, nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu gdje otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. Također napominjemo da se na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim odredbi članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. Zakona o radu koji reguliraju
Otkaz u pisanom obliku uz obrazloženje i osobnu dostavu radniku
Odredbom članka 120. Zakona o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku i da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, te da se otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Tijek otkaznog roka kod uručenja odluke o otkazu radniku
Također je odredbom članka 121. navedenog Zakona propisano da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Međutim, navedeni otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani. Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad uz napomenu ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Neopravdani razlozi za otkaz
Neopravdani razlozi za otkaz propisani su odredbom članka 117. Zakona o radu koji propisuje da niže navedeni slučajevi ne predstavljaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, a to su:
privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede na radu
podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti,
obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti,
Obzirom da je iz novog zakonskog uređenja proizlazi da se kod otkaza ugovora o radu nakon nezadovoljavanja radnika na probnom roku, više ne primjenjuju odredbe o neopravdanim razlozima za otkaz (bolest, ozljeda na radu, prijava korupcije, podnošenje tužbe, žalbe i sl.), kao i o vraćanju na posao u slučaju nedopuštenog otkaza, postavlja se pitanje može li uopće radnik na odgovarajući način osporavati odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljenja na probnom roku? Stoga, kada se na navedenu vrstu otkaza ugovora o radu primjenjuju odredbe o sudskom raskidu ugovora o radu, koji podrazumijeva postojanje parnice radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza poslodavca radniku, radnik ima mogućnost osporavati odluku o otkazu. Međutim što se tiče samih razloga, prisutna su dva suprotna mišljenja. Naime, prema jednom, otkaz se može osporavati samo kada se radi o slučaju diskriminacije ili šikaniranju radnika, ako je otkaz usmen ili nije obrazložen odnosno dostavljen radniku. Prema drugom stajalištu, otkaz se može osporavati tako što radnik može dokazivati da je zadovoljio na probnom radu.
Sudski raskid ugovora o radu
Sudski raskid ugovora o radu između radnika i poslodavca reguliran je odredbom članka 125. Zakona o radu i to na način ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Stoga navedenu Odluku sud može donijeti i na zahtjev poslodavca, ako postoje okolnosti koje opravdano upućuju na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć. Međutim, ukazujemo na prekluzivnost roka na podnošenje zahtjeva za prestanak ugovora o radu od strane Poslodavca i radnika i to do zaključenja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja
Vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza
Također je odredbom članka 124. Zakona o radu propisan postupak za vraćanje radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza. Stoga, kada sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, donijet će odluku kojom nalaže poslodavcu vraćanje radnika na posao. Međutim, radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.
Primjer 1. - Otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu
123 j.d.o.o. za zastupanje u osiguranju, Zagreb, Siget 14, koje zastupa direktor Petar Perić (u nastavku teksta: Poslodavac),
temeljem čl. 53. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14), dana 31. listopada 2016. godine donosi sljedeću
ODLUKU
O OTKAZU UGOVORA O RADU ZBOG
NEZADOVOLJAVANJA RADNIKA NA PROBNOM RADU
Radniku Ivanu Ivanoviću (u nastavku teksta: Radnik), zaposlenom na radnom mjestu zastupnika u osiguranju otkazuje se ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme sklopljen 1. rujna 2016. godine radi nezadovoljavanja na probnom radu.
Radniku iz točke 1. ove Odluke ugovor o radu prestaje istekom otkaznog roka od sedam dana, koji počinje teći od dana dostave ove Odluke.
Radnik ne ostvaruje pravo na otpremninu.
Radnik je u cijelosti iskoristio pravo na razmjerni godišnji odmor za 2016. godinu.
Obrazloženje
Temeljem ugovora o radu sklopljenog na neodređeno puno radno vrijeme s Poslodavcem, Radnik je obavljao poslove zastupnika u osiguranju. Sukladno čl. 4. Ugovora o radu Poslodavac i Radnik ugovorili su probni rad u trajanju od 30 dana mjeseca, računajući od dana sklapanja ugovora o radu, odnosno od 1. rujna 2016. godine.
Poslodavac je dana 7. rujna 2016., 15. rujna 2016. i 25. rujna 2016. pismenim putem od strane voditelja zastupnika osiguranja u Zagrebu obaviješten o nezadovoljavajućem zalaganju na radu i nepostizanju dogovorenih radnih zadataka, što je rezultiralo podbačajem u naplati premije osiguranja imovine i osobnih vozila, pa su ispunjeni uvjeti iz čl. 53. st. 3. Zakona za donošenje odluke o otkazu radi nezadovoljavanja Radnika na probnom radu.
Sukladno odredbi čl. 53. st. 5. Zakona, navedeni Radnik ostvaruje pravo na otkazni rok u trajanju od sedam dana koji počinje teći danom dostave naveden vrste otkaza radniku. Radnik nema pravo na otpremninu, jer nisu ispunjeni uvjeti za otpremninu predviđeni Zakonom o radu. Radnik sukladno ugovoru o radu ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju od 4 radna dana, pri čemu je do donošenja odluke o otkazu iskoristio u cijelosti pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2016. godinu.
Obzirom na prethodno navedeno odlučeno je kao u izreci citirane Odluke.
Za poslodavca
Pero Perić, direktor ______________________
Uputa o zaštiti prava:
Radnik može Poslodavcu podnijeti zahtjev za zaštitu prava u roku od petnaest dana od dana dostave otkaza.
Dostaviti:
radniku
pravna i kadrovska služba
služba za financije i računovodstvo
arhiva - ovdje
