Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i ništetnost odricanja radnika prava na korištenje godišnjeg odmora

28.8.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

2020.16.1.2 Naknada za neiskorišteni godišnji odmor i ništetnost odricanja radnika prava na korištenje godišnjeg odmora

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Člankom 76. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZOR) propisano je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu te se dalje člankom 77. ZOR-a propisuje kako radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Prava na godišnji odmor nije moguće se odreći kao ni zatražiti isplatu naknade odnosno kompenzacije za nekorištenje istog. Člankom 80. ZOR-a propisuje se odnosno zabranjuje bilo kakav sporazum poslodavca i radnika koji bi rezultirao odricanjem prava radnika na godišnji odmor. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Članak 78. ZOR-a propisuje da radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 77. ZOR-a, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ZOR-a, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Iznimno od članka 77. ZOR-a, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. istog članka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Člankom 82. ZOR-a propisano je da je u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora i veže se uz prestanak ugovora o radu, a pritom nije bitan način prestanka navedenog ugovora. U praksi se postavljaju mnoga pitanja vezana uz naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Posebno se postavlja pitanje ima li na tu naknadu pravo radnik kojem se otkazuje ugovor zbog skrivljenog ponašanja, odnosno je li poslodavac tu naknadu dužan isplatiti radniku ako ugovor o radu otkazuje radnik. O tim pitanjima izjašnjavalo se i tadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u mišljenju KLASA: 110-01/10-01/101, URBROJ: 526-08-01/2-10-2, od 31. ožujka 2010. rečeno je: „..propisana je obveza poslodavca da, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. U slučaju prestanka ugovora o radu radniku se prvenstveno treba omogućiti korištenje neiskorištenih dana godišnjeg odmora, a isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji odmor nije moguće iskoristiti. Radnik ovo pravo ostvaruje bez obzira na način prestanka radnog odnosa.”

Ako poslodavac radniku omogući korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu, nije obvezan radniku isplatiti naknadu. Dakle, ako radnik prije prestanka radnog odnosa (po bilo kojoj osnovi) nije iskoristio pravo na godišnji odmor koji mu pripada, ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a koja se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Obračun naknade za neiskorišteni godišnji odmor

Broj dana godišnjeg odmora za koji radnik ima pravo nadoknade određuje se u skladu s odredbama ZOR-a, kao razmjeran dio godišnjeg odmora, u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora koji bi radniku pripadao za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Člankom 79. ZOR-a propisano je da godišnji odmor radnika utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: