Pitanje 1: Što točno podrazumijeva status rukovodeće osobe iz čl. 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima s kojima se može ugovoriti samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru? Mogu li to biti sve osobe koje su voditelji/rukovoditelji/direktori pojedine organizacijske jedinice? Npr. može li se s rukovoditeljem proizvodnje ugovoriti samostalnost vezano za određivanje radnog vremena?
Odgovor 1: Pod rukovodećom osobom smatra se radnik koji je ovlašten voditi poslove poslodavca, samostalno zaključivati pravne poslove u ime i za račun poslodavca, kojem raspored radnog vremena nije moguće unaprijed odrediti i koji o tom rasporedu samostalno odlučuje (čl. 88. st. 4. Zakona o radu (NN br. 93/14, stupio na snagu 7.8.2014.). Načelno, to ne mora nužno biti osoba koja je upisana u sudskom registru kao osoba ovlaštena na zastupanje, to može biti i tzv. "niži menadžment", ali je bitna ta "posebnost njihovih poslova" zbog koje nije moguće (objektivno) odrediti raspored njihovog radnog vremena. To može biti voditelj proizvodnje ako ispunjava uvjete iz čl. 88. st. 4. ZOR).
Pitanje 2: Ima li poslodavac, koji evidentira dolazak i odlazak sa radnog mjesta, točno određenog, obvezu vođenja u evidenciji i tjednih , odnosno dnevnih odmora?
Odgovor 2: Obveza vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu propisana je odredbom čl. 5. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, stupio na snagu 7.8.2014.). Sadržaj te evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15, stupio na snagu 28.3.2015.). Čim postoji obveza na vođenje evidencije, nije dopušteno samostalno mijenjati sadržaj te evidencije, tj. sadržaj kakav je propisan ovim pravilnikom obvezan je za sve poslodavce. Možemo se složiti da je potpuno nelogično tražiti od poslodavaca upisivanje podataka o "vremenu korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)", kao da se iz evidencije o ostvarenim satima rada ne može zaključiti da je radnikov tjedni odmor bio upravo na dan kada – nema niti jedan ostvareni radni sat ili da je na poslu bio u razdoblju za koje ima upisane odgovarajuće sate i to u trajanju u kojemu su upisani. No, do izmjene ovog pravila, čini prekršaj poslodavac koji to ne vodi podatke o ovim odmorima.
Pitanje 3: Je li je poslodavac dužan voditi evidenciju zamjenskog dnevnog i tjednog odmora?
Odgovor 3: Poslodavac je dužan voditi podatke i o zamjenskom odmoru, s obzirom da ga na to obvezuje odredba čl. 8. st. 9. toč. 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15, stupio na snagu 28.3.2015.), ali i općenita odredba čl. 8. st. 2. - osim taksativno navedenih podataka poslodavac mora voditi evidenciju i o svim drugim podacima o kojima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa, tako da je odgovor definitivno da.
Pitanje 4: Je li propisano evidentiranje pauza? Što u slučajevima kad, zbog naravi posla, pauza nije fiksna, odnosno ne može biti u točno određeno vrijeme i nije u komadu 30 min?
Odgovor 4: Pauza (stanka) iz čl. 73. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, stupio na snagu 7.8.2014.) uopće ne mora biti u neprekidnom trajanju za punoljetne radnike. Ponekad je čak i povoljnije da je razlomljena u više dijelova (npr. rad na traci u različitim pogonima itd.). Odredbom čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15, stupio na snagu 28.3.2015.) nije propisan kao obvezan element evidencije o radnom vremenu podatak o točnom vremenu u kojemu je radnik koristio stanku (pauzu), pa to nije potrebno niti evidentirati. Odredbom čl. 8. st. 1. toč. 9. navedenog pravilnika propisana je obveza registriranja podataka o "vremenu korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)", ali ne i pauze.
Pitanje 5: Primjer: Radnik u subotu završava smjenu u 15h, u nedjelju je slobodan, a u ponedjeljak kreće raditi od 15h. Kako evidentiram dnevni, a kako tjedni odmor u tablici? Odnosno do kojeg vremena je dnevni odmor za subotu, a kada počinje dnevni za ponedjeljak?
Odgovor 5: Dnevni odmor traje do onoga sata idućega dana kada bi radnik, da nije nedjelja, trebao doći na posao. Tjedni odmor kreće od isteka toga roka do radnikovog odlaska na posao u ponedjeljak. Primjer iz kojeg će vjerojatno biti lakše: "Ako je tjedno radno vrijeme raspoređeno od ponedjeljka do petka u jednakom trajanja od 8:00 do 16:00 sati, tada ćete u rubriku "dnevni odmor" iza svakog radnog dana upisati 16 sati (razdoblje od 16:00 kada radniku radno vrijeme završava, do 8:00 idućeg dana kada radno vrijeme radnika započinje). Nakon petka ćete upisati kao dnevni odmor 16 sati (razdoblje od petka u 16:00 sati do 8:00 sati u subotu), a kao tjedni odmor do prvog radnog dana idućega tjedna 48 sati (razdoblje od subote u 8:00 do ponedjeljka u 8:00 sati)"
Pitanje 6: Ako radnik krene na službeni put vikendom kako to evidentirati? Kako evidentirati ako službeni put…
