Rad nedjeljom već je dugo vremena predmet rasprave u javnosti. Dok se neki zalažu za zabranu rada nedjeljom kako bi se svim radnicima omogućilo vrijeme potrebno za odmor i boravak sa obitelji, drugi podržavaju rad nedjeljom, ako je takav rad pravilno plaćen. Naime, nedjelja je kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu (NN br. 93/14., 12/17. i 98/19.), a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima.
Članak 6. stavak 3. Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine, objavljene u „Narodnim novinama – Međunarodni ugovori“ broj 3/02., koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 6/95.), propisuje kako se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora.
U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“
Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori“, broj 8/03.) propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju.
Međutim, u praksi je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi nužno opravdanje. Ekonomska znanost ukazuje da četiri osnovna čimbenika utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača. Radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena.
Vlada RH već je nekoliko puta pokušala regulirati rad nedjeljom kroz izmjene i dopune Zakona o trgovini, a zadnje izmjene i dopune su već prošle javnu raspravu u kolovozu prošle godine, a trebale se stupiti na snagu početkom ove godine. Međutim, taj pokušaj je bio zaustavljen zbog iskustva s Ustavnim sudom koji je triput rušio zabranu rada nedjeljom. Uz neka nova rješenja, Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o…
